Desni far (bez maglenke) za Fiat Punto Mk2

Fiat Punto Mk2

o_1369.jpg

Detalji

Cena: 35.00€

  • Datim objave: 20.10.2018


Opis

(CENA OVOG DELA JE 35€). Sta kaze ZAKON O BEZBEDNOSTI SAOBRACAJA NA PUTEVIMA o svetlima? Upotreba svetala u saobracaju Clan 77 Danju, na motornom vozilu za vreme voznje u saobrazaju na putu, moraju da budu ukljucena kratka, odnosno dnevna svetla. Nocu, na motornom vozilu za vreme voznje u saobracaju na putu, moraju da budu ukljucena duga svetla. Vozac je duzan da umesto dugih svetala upotrebljava kratka: 1) kad pri mimoilazenju sa drugim vozilom oceni da svetlom svog vozila zaslepljuje vozaca vozila koje mu dolazi u susret, a uvek na odstojanju manjem od 200 metara. 2) ako ometa vozaca ispred, 3) na putu osvetljenom ulicnom rasvetom, 4) u tunelu, 5) ako ometa upravljaca sinskog vozila ili plovila, 6) za vreme magle, 7) kada je vozilo zaustavljeno. Odredbe st. 2. i 3. ovog clana ne odnose se na vozaca vozila za koje ne postoji obaveza ugradnje dugih svetala. Clan 78 Poziciona svetla moraju biti ukljucena sve vreme kada je ukljuceno dugo, kratko ili svetlo za maglu. Nocu i danju u uslovima smanjene vidljivosti, na vozilu na putu moraju biti ukljucena zadnja poziciona svetla. Svetla, odnosno katadiopteri, za vreme voznje ne smeju da budu zaklonjeni niti zaprljani u meri da su neuocljivi za ostale ucesnike u saobracaju. Clan 79 Za vreme magle, na motornom vozilu moraju da budu ukljucena kratka svetla, odnosno svetla za maglu ili obe vrste svetala. Zadnje svetlo za maglu upotrebljava se samo po magli ili u slucaju smanjene vidljivosti. Clan 80 Zaustavljeno ili parkirano vozilo na kolovozu, nocu i u uslovima smanjene vidljivosti, mora imati ukljucena poziciona, odnosno parkirna, svetla. U naselju je dovoljno da vozilo iz stava 1. ovog clana ima poziciona, odnosno parkirna svetla na onoj strani vozila koja je okrenuta prema sredini puta. Na vozilu iz stava 1. ovog clana svetla ne moraju biti ukljucena ako se ono nalazi na delu puta gde je ulicno osvetljenje takvo da je vozilo dovoljno vidljivo, na za to posebno obelezenom mestu. KAKVA SVETLA NA VOZILU TREBAJU BITI? – Svetla tablica: Mora biti ugradeno i izvedeno tako da daje svetlost bele boje. – Boja prednjih svetala: Svetlost glavnih farova mora biti bele boje. – Ksenonska svetla: U slucaju da je vozilo opremljeno svetlima sa gasnim izvorom svetlosti obavezan deo opreme je i uredaj za ciscenje farova. Vozila kategorije M i N moraju imati uredaj za nivelaciju snopa glavnih svetala… koji moze biti sa rucnim ili automatskim podesavanjem. U slucaju da je vozilo opremljeno oborenim svetlima sa gasnim izvorom svetlosti ovaj uredaj mora biti automatski. – Stop svetla: Moraju biti ugradjena i izvedena kao najmanje dva stop svetla na zadnjoj strani vozila. Motorna vozila kategorije M1 (putnicka vozila) prvi put registrovana nakon 01.01.2005. godine moraju imati ugradeno trece stop svetlo na srednjoj poduznoj ravni vozila. – Rezervne sijalice: Moraju postojati, na vidnom mestu, rezervne sijalice najmanje za polovinu sijalicnih mesta. – Rezerve sijalice za Ksenonska svetla, LED i sl. Vozila koja su opremljena svetlosnim telima bez zarne niti ( gasni izvor svetla, Led i sl. ) ne moraju imati rezervne sijalice za ta rasvetna tela. Voznja sa upaljenim svetlima preko dana. Sve je vise zagovornika ukidanja non-stop upaljenih kratkih svetala tokom voznje u Srbiji jer je „poboljsana uocljivost” resena u medjuvremenu – drugim merama Postojeca odredba Zakona o bezbednosti u saobracaju koja propisuje obavezno upaljena kratka, dnevna ili svetla za maglu tokom voznje danju, uskoro bi mogla da bude promenjena. Kako kaze Stojadin Jovanovic, direktor Agencije za bezbednost saobracaja, ukoliko vecina nadleznih za problematiku bezbednosti saobracaja bude za promenu ove odredbe zakona, predstojecim izmenama i dopunama Zakona o bezbednosti u saobracaju koji bi u parlamentu mogao da se nadje u narednih nekoliko meseci, ona bi bila ukinuta, tacnije – redefinisana. Izmenama bi se, najverovatnije, odredilo da su upaljena svetla na vozilu samo „ostave” tokom dnevne voznje kao obavezna u uslovima smanjene vidljivosti. Tako je to, uostalom, regulisano u najvecem broju evropskih drzava. Vec postoji inicijativa za promenu te zakonske odredbe. Siguran sam da cemo u sledecem postupku izmena i dopuna Zakona o bezbednosti saobracaja razmatrati ovo pitanje i u zavisnosti od toga predloziti parlamentu odgovarajucu izmenu. Procedura je krenula i nadam se da ce u narednih nekoliko meseci, dok svi nadlezni organi daju svoje predloge i misljenja, biti doneta adekvatna odluka uzimajuci u obzir i iskustva drugih zemalja. Razlicita su misljenja pa cemo videti koje ce preovladati – kaze Jovanovic. On dodaje da je sustina uvodjenje obaveze upaljenih svetala tokom dnevne voznje bila u tome da se poboljsa uocljivost tih vozila na putu. To je, kako navodi, bila i doskorasnja praksa u najvecem broju evropskih drzava. U medjuvremenu jedan broj drzava je napustio tu praksu jer se razlicitim drugim merama, kao sto je smanjenje dozvoljene brzine, utice na bezbednost u saobracaju. Sustina ukidanja obaveznih svetala tokom dnevne voznje bila bi i ta sto veliki broj vozila tehnicki nije prilagodjen da im svetla budu non-stop upaljena i sijalice im cesto pregorevaju. Sa druge strane, zagovornici ove inicijative navode razlog globalnog zagrevanja i zastite zivotne okoline – objasnjava direktor Agencije za bezbednost saobracaja. Damir Okanovic, direktor Komiteta za bezbednost saobracaja, drugacijeg je misljenja. On smatra da su apsolutno potrebna upaljena svetla na vozilima tokom celog dana, zimi i leti. Ona ne sluze samo da bismo mi videli druge, vec da bi i drugi videli nas. Brojne situacije ukazuju na to zbog cega je bitno da nas drugi blagovremeno uoce, recimo kada se vozac koji nam ide u susret odlucuje na preticanje. Ukoliko svetla nisu upaljena mozda nas nece opaziti, narocito ako je rec o sivom metalik automobilu, koji se utapa u okolinu. To su tesko uocljiva vozila. Takodje, vozila kojima su upaljena svetla tokom celog dana lakse su uocljiva i za pesake, narocite sa starije i slabovide osobe. Postoje mnoga naselja u Srbiji gde nema pesackih prelaza, gde pesaci smeju da predju kolovoz tek kada propuste sva vozila, pa su svetla bitna da bi oni blagovremeno mogli da ih uoce. On dodaje da je polemiku – dnevna svetla da ili ne – propisom resila Evropska unija. Donet je propis da sva vozila proizvedena u EU od februara 2011. godine moraju da imaju dnevna svetla. To moze da bude LED svetlo, kao sto je u slucaju skupocenih vozila, ali moze da bude i druga vrsta obicnih sijalica na jeftinijim modelima. Dnevno svetlo je zapravo pravo kompromisno resenje, ono je jace od pozicionog, a slabije od oborenog svetla. Manja je potrosnja, ukljucuje se prilikom startovanja automobila i njegova namena je da vozilo bude uocljivo za okolinu. On kaze da argumenti protiv ukljucenih svetala tokom dnevne voznje – ne stoje. Tacno je da automobil trosi vise i da vise zagadjuje okolinu, ali to se isto desava kada ukljucite radio i u mnogo vecem procentu kada ukljucite klimu. Bitniji je ljudski zivot u saobracaju, nego nesto veca potrosnja goriva – ocenjuje Okanovic. On upozorava da vozaci, koji se odluce da sami ugradjuju LED svetla, moraju da imaju atest. Na ulicama se vidjaju vozila, kojima su ugradjena sumnjiva i neproverena LED svetla, koja lepo izgledaju ali nemaju odgovarajucu funkciju. Ta vozila nisu uocljiva od drugih ucesnika u saobracaju sa najmanje razdaljine od 300 metara. Ona zbog toga mogu da budu iskljucena iz saobracaja i upucena na vanredni tehnicki pregled uz prekrsajnu prijavu zato sto nisu izvrsili atest pre ugradnje. Gde su obavezna svetla? Tokom godine obavezno je da se upale dnevna svetla u BiH, Ceskoj, Crnoj Gori, Danskoj, Estoniji, Islandu, Letoniji, Makedoniji, Norveskoj, Poljskoj, Rumuniji, Slovackoj, Sloveniji i Svedskoj. Na auto-putevima i putevima izvan naselja, dnevna svetla obavezna su u Finskoj, Italiji, Madjarskoj, Portugalu i Rusiji, a preporucljiva na putevima u Nemackoj i Svajcarskoj. U Grckoj su tokom dana zabranjena, a u Francuskoj obavezna za motocikle. Obaveza paljenja svetala samo u razdoblju zimskog racunanja vremena pravda se ekoloskim razlozima (smanjenje ukupne potrosnje, a time i manja emisija ugljen-dioksida), a saobracajni strucnjaci smatraju da je svakako bolje imati upaljena svetla tokom svake voznje, jer i suncanim danima doprinose vecoj sigurnosti saobracaja te time smanjenju mogucih nesreca. Dnevna svetla su posebna svetla predvidjena za voznju danju, a za sada postoje uglavnom na automobilima vise klase (pale se automatski cim se upali vozilo) i razlikuju se od kratkih svetala. OVDE CEMO NAPISATI NESTO O SNOPU SVETLOSTI KOJU EMITUJE FAR Farovi ne osvetljavaju put uvek isto, a to zavisi od toga da li ste sami u vasem vozilu ili u njemu pozadi vozite tri odrasle osobe i plus ste krenuli na more ili planinu i gepek vam je pun prtljaga. Znaci zavisi od opterecenosti vozila. Ako pogledate parkirane automobile videcete da je donji deo, znaci patos-sajtne svih tih automobila paralelan sa putem ili betonom na parkingu. Ako biste sad bilo koji od tih automobila pozadi natovarili prtljagom i jos ako bi pozadi sele 3 odrasle osobe, videli biste kako se zadnji deo auta spusta i kako se ugao uzduzne ose automobila menja u odnosu na kolovoz i sada auto vise ne bi bio u paraleli sa putem, vec bi zadnji deo u odnosu na prednji bio nizi i samim tim svetlo bi se pomerilo na gore. Ovako izgledaju i automobili kojima su pukle zadnje opruge ili gibanj-gibnjevi. Sad posto znamo da prazan i pun auto ne stoje isto u odnosu na put, lako je zakljuciti da farovi koji na praznom autu osvetljavaju put nekih 40 do 80 metara, kada se auto optereti i kad na tom autu "legne" zadnji kraj, farovi zbog ugla pod kojim je sad auto svetlost vise ne bacaju na put, nego osvetljavaju krosnje drveca. Evo kako to mozemo i sami da proverimo, potreban nam je zid sirine oko 3 metara, noc-sumrak, automobil, dve-tri osobe i teret za gepek. Priteracemo nenatovaren automobil na 10 metara od praznog zida, prekidac koji je obicno u vidu tockica i obelezen brojevima od 0 do 3, a koji se nalazi u autu i to negde pored instrument table, a koji sluzi za spustanje i dizanje snopa svetlosti stavicemo u najvisi polozaj, a to je polozaj obelezen nulom ili ako je obelezen crtom koja pocinje kao tanka, pa onda postepeno postaje sve deblja, stavicemo na najtanje i upalicemo kratka svetla. Na zidu bi sada, ukoliko su dobro nastelovani farovi trebalo da se reflektuje slika koji izgleda ovako ___/___/ Ta slika nastaje od snopa svetlosti koju emituju farovi. Donja-horizontalna linija koju vidite je linija koja nastaje od snopa svetlosti koju emituju farovi po visini i ona se moze stelovati da bude vislja ili niza, a ove kose-dijagonalne linije su uglovi pod kojima far baca svetlost i one se mogu stelovati da idu levo ili desno . Uzecemo sad kredu i obeleziti mesto gde se ocrtava ova ravna linija dole, znaci linija visine farova. Sad cemo zamoliti 3 odrasle osobe da sednu na zadnje sediste i posmatracemo sta ce se desiti, desice se to da ce zbog drugacije ugla pod kojim sad auto stoji u odnosu na put, farovi bacati svetlost iznad te linije. Sad to koliko ce iznad bacati zavisi od mnogo stvari, od toga koliko su teske osobe, koliko su jake opruge ili gibanj, koliko su naduvane gume... uglavnom, sigurno ce svetlost biti iznad linije obelezene kredom. Da bismo sad vratili snop svetlosti tamo gde je svetleo dok je auto bio prazan, moracemo da pomerimo sociva u faru, a to cemo uraditi tako sto cemo prekidac za spustanje i podizanje snopa prebaciti sa polozaja 0 na polozaj 1 ili 2 sto zavisi od toga koliko se snop podigao. Ubacicemo sad pored ovih osoba i jedno 150 kilograma tereta u gepek i videcemo, da ce se zadnji deo auta jos vise priljubiti tlu, a snop farova ce jos vise otici iznad linije. Sad posto smo dodatno opteretili auto i snop svetlosti se opet podigao, da bi ga opet spustili moracemo prekidac da prebacimo za jedan broj vise, znaci ako je bio na polozaju 1, sada ide na 2, a ako je bio na 2, sada ide na 3, a to radimo kako bi pomeranjem sociva u faru, ponovo poravnali snop svetlosti sa kredom. Kad sada poravnamo snop gde je bio, zamolicemo osobe da izadju iz auta i da izvade teret iz gepeka i videcemo sad kako je snop svetlosti ispod one pocetne linije koju smo obelezili kredom, a ispod je zato sto smo ga malopre dok je auto bio natovaren spustili putem tockica-prekidaca. Sad posto je snop svetlosti ispod linije, vraticemo tockic na 0 i sve ce biti kao na pocetku. Iz gore opisanog mozemo videti kako se snop svetlosti spusta i dize ovisno od opterecenosti vozila i zbog cega postoje ovi motorici na farovima i tockici-prekidaci u kolima. U voznji bi to izgledalo ovako: Dobro ustelovani farovi bi na kratkim-oborenim svetlima trebalo da obasjavaju put izmedju 40 i 80 metara ispred vas i ukoliko su tako ustelovani takvi farovi nece smetati ni vozacima koji vam nocu dolaze u susret, ni vozacima koji su na putu ispred vas, a vi cete nocu imate dobro osvetljen put ispred sebe. Ukoliko vam farovi nisu dobro ustelovani, pa svetlost bacaju previsoko to ce zaslepljivati vozace koji vam dolaze u susret, a i smetace vozacima koji su ispred vas, jer ce takvi farovi osvetljavati untrasnjost njihovog vozila i svetlost sa vasih farova ce "udarati" u njihov unutrasnji retrovizor sto ce ih zaslepljivati. Znaci ako ste natovareni i vozite iza nekog, a vasi farovi osvetljavaju unutrasnjost tog vozila i vidite odsjaj svojih farova u njegov unutrasnji retrovizor, spustite snop svetlosti pomocu prekidaca u kabini. Ukoliko zaslepljujete vozace ispred sebe, a niste natovareni, to je znak da su vam farovi rastelovani, odnosno da bez potrebe bacaju snop svetlosti previsoko, pa bi bilo dobro da svratite do nekog tehnickog pregleda, da vam tamo pomocu regloskopa (aparat za stelovanje snopa svetlosti) presteluju farove, a mozete to uraditi i sami, sto cu vam kasnije objasniti. Ukoliko su vam farovi prenisko nastelovani i ne bacaju svetlost na oborenim svetlima izmedju 40 i 80 metara, nego tek nekoliko metara ispred haube, desice se to da ce vam na manjim brzinama biti ok, ali ako budete vozili malo brze, farovi nece moci da vam dovoljno osvetljavaju put za tu brzinu kojom se krece vozilo, pa cete zbog toga morati da palite dugacka svetla, a to ce onda smetati vozacima koji dolaze iz suprotnog smera. OBRATITE PAZNJU NA TO KAKO VAM SIJALICA LEZI U LEZISTU. Pre nego sto sami pocnete da stelujete farove ili pre nego sto odete kod nekog majstore, pogledajte da li vam sijalica dobro lezi u lezistu, jer je to ponekad jedini problem zbog kojeg farovi ne svetle kako treba. Na mnogim novijim automobilima, skoro je nemoguce zameniti sijalicu u faru bez skidanja prednjeg branika i podkrila. Posto je to veliki posao, vecina vozaca, a i majstora se na razlicite nacine dovijaju kako da sijalicu zamene bez skidanja branika, podkrila i ko zna cega jos kod nekih automobila i onda na silu zavlace ruke vuku, guraju, cupaju i nekako uspeju da zamene sijalicu, ali zbog nepristupacnosti, ne stave sijalicu dobro u svoje leziste i ona kasnije radi, znaci svetli, ali ne baca snop svetlosti gde treba na put, nego levo-desno, gore ili dole, zavisi od toga kako je postavljena. Pored toga sto se na taj nacin sijalica ne moze lepo postaviti u svoje leziste, ni poklopac fara koji stiti sijalicu i unutrasnjost fara od prasine i vlage ponekad se ne postavi kako treba i onda se far puni vlagom i prasinom i kasnije zbog toga socivo propada, ljusti se ili rdja i takvi farovi ne svetle kako treba. Ovo se desava zato sto je ljudima skupo da plate 10€ zamenu sijalice kod recimo Fiat Stila, a toliko kosta kod mene, jer treba da skidam branik i podkrilo, a tu se nalaze torex srafovi koji su zapekli i tesko se skidaju, oni onda oteraju auto kod Pere ili Mike, koji to moze bez skidanja i za 200 dinara. To sto ce far kasnije da osvetljava avione i zaslepljaju vozace iz kontra smera, to nema veze, vazno je da far svetli zbog policije. Bas zbog tog naleganja sijalice, trebalo bi nakon svake zamene sijalice prekontrolisati svetla. Ukoliko su pre zamene sijalice farovi bili dobro ustelovani, onda recimo ako sada menjate sijalicu u levom faru, stanete ispred praznog zida i svetlo levog fara podesite prema desnom, jer na njemu nije nista dirano. Moje licno misljenje je da cak i sve sijalice ne svetle jednako, pa i ako sijalica dobro nalegne moze se desiti da taj far ne baca svetlost kao sto je bacao sa starom sijalicom, pa je moja prepotruka da se trkne do zida na proveru. Da se podsetimo: Kratka-oborena svetla, trebalo bi da osvetljavaju put izmedju 40 i 80 metara, a duga izmedju 100 i 200 metara. RUCNO STELOVANJE FAROVA Najlakse i najjednostavnije stelovanje farova je da odete do bilo kog tehnickog pregleda ili AMSS i oni ce vam tamo to uraditi besplatno. Problem je u tome sto mnogi ljudi, a i ja medju njima misle da ljudi koji rade tamo ili nisu dovoljno strucni ili jednostavno nece da se potrude oko stelovanja, pa se desava da i nakon njihove intervencije farovi ne osvetljavaju put dobro, a nekad se desi i da ono sto je bilo tu i tamo i osvetljavalo donekle sad uopste ne valja. Sto kaze jedan moj poznanik, ko zna kad su ti aparati poslednji put bazdareni. Ima i onih koji kazu da je ipak najbolje to prepustiti strucnjacima, znaci ljudima iz AMSS-a i radnicima sa tehnickog pregleda, pa ko kako hoce. Ako hocete da probate sami da nastelujete, ja cu vam ovde objasniti kako da to uradite. Nadjite prazan zid sirine 3 metara (najbolje u sumrak zbog ocrtavanja svetlosti farova na zid) i parkirajte nenatovaren auto na 10 metara od njega. Vodite racuna da vam pritisak u gumama bude odgovarajuci. Teren od mesta gde stoji vozilo do zida mora da bude ravan. Sad metrom izmerite visinu od tla do visine sijalica u faru i tu visinu prenesite na zid. Kada prenesete visinu sijalica na zid, kredom povucite liniju tako da na zidu dobijete vodoravnu liniju koja oznacava visinu sijalica na vozilu. Sada izmerite sirinu izmedju sijalice u levom i sijalice u desnom faru i tu sirinu prenesite na zid. Ukoliko vozilo ima zasebno sijalice za kratka i duga svetla, izmerite i visinu i sirinu sijalica za kratka svetla, jer cemo na kratkim svetlima stelovati. Sada kad ste na zidu obelezili visinu sijalica, proverite da li vam je taster za spustanje farova na najmanjem podeoku ili na nuli i ako jeste, upalite kratka svetla. Na zidu bi sada trebao da se reflektuje ovakav crtez ___/___/ vodoravna linija koju sada vidite je linija visine farova i ona bi trebalo da bude malo niza od linije koju ste prethodno napravili kada ste preneli visinu sijalica na zid. Zasto snop svetlosti treba da bude za nijansu nizi, pa zato sto je normalno da svetlost koju farovi bacaju bude usmerena na dole, znaci ka putu a ne skroz pravo i izbija oci onima koji idu u susret ili na gore da osvetljava krosnje drveca. Znamo da oborena svetla treba da osvetljavaju put ispred nas izmedju 40 i 80 metara i zbog toga i postoji taj pad svetlosti. Na mnogim farovima, ako ne i na svim odozgo na kucistu ili na veznom limu pored fara trebalo bi da stoji ikonica fara pored koje treba da pise koliko u procentima treba svetla da bacaju snop svetlosti nize od izvora svetlosti, odnosno od sijalice. Posmatrajuci ikonicu fara videcete da su i na njoj zraci koji idu od fara prikazani kao crtice koje se od fara spustaju na dole. Znaci razumeli ste, broj koji stoji pored znaka % oznacava u kom procentu snop svetlosti treba da opada u odnosu na izvor svetlosti, odnosno sijalicu. Sto je vozilo vislje, na primer terenci, dzipovi, taj procenat je vislji, a sto je vozilo nize i procenat je manji. Uglavnom, ukoliko na vasim farovima ne pise koliko treba da opada snop u procentima, uz pomoc matematike, to mozete izracunati sami. najcesce je to pad oko 1.3%. Da ponovim, broj koji se nalazi na faru je broj koji predstavlja koliki pad u procentima treba da bude od sijalice u faru. E sad nista ovo nama nece znaciti, ako mi ne znamo kako da izracunamo koliki je taj pad u procentima, pretvoreno u centimetrima. Evo za onaj mali broj ljudi koji ne zna kako se racuna procenat ili postotak, neka procita kako se to radi. oni koji znaju neka ovo preskoce. Uzmimo na primer Fiat Palio iz 97. godine. Na njegovom faru pise 1.3%. Visina od tla do sijalice iznosi 65 cm. I evo kako cemo da izracunamo koliki je to pad za ovaj auto. Procenat (%) se izracunava tako sto se prvo nadje 1% od broja za koji trazimo procenat, pa se to pomnozi sa trazenim procentom. u ovom slucaju za ovaj Fiat Palio izracunacemo koliko je 1.3% od 65cm/650mm. Prvo trazimo koliko iznosi 1% od broja 650. To cemo uraditi tako sto cemo broj 650 podeliti sa 100 i dobicemo da je taj broj 6.50. sad cemo taj jedan procenat koji iznosi 6.50 pomnoziti sa trazenim procentom, a to je u ovom slucaju 1.3% i dobicemo da je 1.3% od 650 jednako 8.45. To u brojevima izgleda ovako: 650 / 100 = 6.50 6.50 x 1.3 = 8.45mm Sad smo na ovaj nacin utvrdili da na ovom vozilu snop svetlosti opada za 8.45mm na svakom metru ili 8.45cm na svakih 10 metara. Sad kad to znamo, mozemo da krenemo sa stelovanjem farova. Kao sto smo gore objasnjavali, parkiracemo prazno vozilo 10 metara od zida, povuci cemo vodoravnu liniju na 65cm/650mm od tla i upalicemo kratka svetla. Snop svetlosti bi sada trebao da bude 8.45cm ispod te linije. Ukoliko to nije slucaj, potrazicemo na faru sraf za nivelisanje snopa svetlosti po visini i ustelovacemo ga prema ovoj meri. Zid za stelovanje svetala ne mora biti udaljen 10 metara, moze i 5, ali onda snop svetlosti ne spustate za 8.45cm ispod crte, nego 8.45mm (koliko snop opada po metru) mnozite sa 5 koliko je sada vozilo udaljeno od zida i to bi znaci bilo 8.45mm X 5 metara = je 4.23cm. Znaci u ovom slucaju snop svetlosti spustate za 4.23cm od linije obelezene kredom. I sami zakljucujete da uz pomoc matematike zid moze biti udaljen koliko god, bitno je da dobro i tacno racunate, ali u praksi se nekako najbolje pokazalo stelovanje na zidu od 10 metara. Vodite samo racuna pri stelovanju, jer 1 cm na zidu znaci mnogo vise na putu. Evo kako da sad uz pomoc ovih brojeva saznamo koliko ce nam farovi bacati svetlost. Ako znamo da nam na svaki metar snop svetlosti opada za 8.45mm, a znamo da je izvor svetlosti na 65cm ili 650mm, onda visinu od tla do sijalice u ovom slucaju 650mm, podelimo sa 8.45mm koliko opada po metru i dobicemo da ce nam tacno nastelovani farovi obasjavati put u duzini od 76.92 metara. 650/8.45=76.92 Do ovog zakljucka biste mogli i da dodjete bez racunanja, a evo i kako. Ako biste vozilo koje ste parkirali ispred zida pomerali unazad, primetili biste da se sa svakim metrom odaljavanja od zida, snop farova spusta i to 8.45mm po metru. Kada biste pomerili vozilo 20 metara od zida, snop bi umesto 8.45cm ispod linije sada bio na 16.90, na 30 metara bi bio na 25.35cm ispod linije, na 40 metara bi bio na 33.8, na 50 metara bi bio 42.25, na 60 metara bi bio na 50.70, na 70 bi bio na 59.15, na 80 metara bi bio ??? E pa ne bi ga bilo, zato sto farovi bacaju 76 metara, znaci da posle ovih 76 metara snop svetlosti bi se sa zida spustio na put. Naravno, ovo je samo teoretski, u praksi bi za ovo morali da imate idealno ravan teren 80 metara od zida. STELOVANJE VERTIKALE (LEVO-DESNO) Gore vam je detaljno opisano kako se steluju farovi po visini, ali to nije jedino stelovanje. Farovi trebaju biti podeseni i po horizontali tako da svetlost farova bude usmerena na put ispred vozila, a ne da recimo levi far snop baca previse levo i zaslepljuje vozace iz suprotonog smera, a desni tako da snop svetlosti baca suvise desno i osvetljava njive i zgrade pored puta, a isto tako i da nisu suvise okrenuti jedan ka drugom. Na farovima postoje 2 srafa, jedan je za stelovanje snopa po visini, a drugi za stelovanje snopa levo desno. Za visinu farova smo za primer uzeo Fiat Palio i na njemu smo izmerili da je visina od tla do sijalice u faru 65cm. Sada cemo na istom tom vozilu da izmerimo rastojanje od sijalice u levom do sijalice u desnom faru i to rastojanje cemo da prenesemo na zid. Konkretno kod ovog auta rastojanje izmedju dve sijalice je 105cm. Sad kad to znamo odokativno treba da utvrdimo koji far je tacniji po horizontali, znaci koji far snop svetlosti baca pravo u odnosu na sijalicu u faru i njega uzeti kao reper za stelovanje rastojanja. Najbolje je sesti na mesto vozaca i videti da li pocetak dijagonalne linije koju emituje snop levog fara odgogara sredini sijalice oborenog svetla ili je u odnosu na sijalicu snop "pobegao" levo ili desno. Nadam se da me razumete. Znaci na zidu imamo sliku koju emituju farovi, Tu sliku mozemo posmatrati i kao crtez koji se sastoji od 4 crte, dve vodoravne i dve dijagonalne. To mesto gde se dijagonalna linija dodiruje sa vodoravnom to treba da bude tacno naspram sijalice fara koji reflektuje taj "crtez" Znaci na zidu treba da se pojave dva ovakva crteza ___/___/ levi ispred levog fara, a desni ispred desnog. Rastojanje izmedju ova dva mesta gde dijagonalne linije dodiruju vodoravne, treba da bude jednak rastojanju izmedju dve sijalice oborenog svetla, a to je u ovom slucaju 105cm. Pri stelovanju levog fara, vodite racuna da vam snop ne ode mnogo u levo, jer cete na taj nacin zaslepljivati vozace koji dolaze iz suprotnog smera. Preporucljivo je da se zbog toga snop za nijansu vise okrene ka desnom faru. Eto toliko o stelovanju. KSENONI Mnogi vozaci se zarad bolje vidljivosti nocu odlucuju za ugradnju ksenonskih svetala. Vazno je znati da ksenon ima dosta siri i duzi snop od klasicne sijalice i posle ugradnje ksenona, obavezno treba prestelovati farove. I pored dobre ustelovanosti desava se da ksenoni zasmetaju vozacima koji vam dolaze u susret, pa ako to primetite, resenje moze biti da prekidac za nivelisanje snopa spustite za jedan podeok. Vi cete i sa tako spustenim snopom odlicno videti put, a na taj nacin necete smetati vozacima iz suprotnog smera. Evo jos nekih podataka. -Kada stelujete kratka svetla, automatski ste nastelovali i duga svetla. -Pri stelovanju visine farova, mozete snop levog fara spustiti za nijansu vise od desnog kako biste izbegli mogucnost da zaslepljujete vozace koji vam dolaze u susret. -Kod nekih modernih automobila koja imaju ksenonska i LED svetla farovi se automatski steluju. -30% mojih musterija nije znalo cemu sluzi tockic u kabini kojim se steluju farovi (znaju da je nesto oko farova, ali ne znaju tacno sta i kako funkcionise). -Kratka svetla moraju da osvetljavaju minimum 40 metara ispred auta ali ne vise od 80 metara, a duga svetla moraju da "bacaju" minimum 100 ali ne vise od 200 metara. -Ukoliko koristite farove made in Kina ili Taiwan, nemojte da vas cudi ako su vam svetla i pored dobrog stelovanja losa. -Ukoliko i pored ogromnog truda ne mozete da ustelujete farove, narocito levo-desno, proverite da vam na kolima nisu stavljeni farovi za Englesko trziste. Takve farove je nemoguce dobro ustelovati. -Koliko god da su farovi dobri i ustelovani, ako su prljavi mogu da umanje svetlosni efekat i do 50% -Veliki problem predstavljaju Kineski ksenoni, koje svi postavljaju na kolima bez socivo-projektora (stakla). -Veliki je broj vozaca koji su sleteli sa puta zbog toga sto ih je neko zaslepeo iz suprotnog smera. Naravno ovo je tesko dokazati saobracajcima na uvidjaju. -Duga svetla ciji snop svetlosti osvetljava od 100 do 200 metara puta, ne treba koristiti na dvosmernim saobracajnicama, odnosno ukoliko se koriste, obavezno ih treba promeniti na oborena cim primetite da vam u susret ide drugo vozilo. -Ksenoni neosporno dobro osvetljavaju put sto je dobro za vozaca koji ih ima, ali itekako znaju da zasmetaju vozacima koji dolaze u susret, tako da su ta svetla mac sa dve ostrice. Jedno istrazivanje je pokazalo da se nocu dogodi 50% vise saobracajnih udesa, nego danju iako se 75% saobracaja odvija danju. Nepravilno koriscenje farova je jedan od uzrocnika toga. Pored potrebe za opseznim osvetljenjem saobracajnica, oznacavanjem ivica kolovoza refleksnim povrsinama, obnavljanjem oznaka na kolovozu... sto moze da resi samo drzava, pred automobilsku industriju se namece potreba koriscenja vec postojecim tehnologijama. Jedna od takvih je primena infracrvenih kamera. IC zraci bolje prodiru kroz vazduh nego vidljiva svetlost, narocito pri losim atmosferskim uslovima (kisa, sneg, grad, izmaglica, dim). IC zraci prolaze i kroz materije koje su za svetlost vidljivog spektra neprozracne (karton, crna hartija). Primer koriscenja u automobilskoj industriji predstavlja „BMW Night Vision Far Infrared kamera“ - termovizijska kamera instalirana je u prednjem braniku. Kamera registruje toplotno zracenje ljudi i predmeta u talasnom podrucju od osam do 14 kilometara. NAPOMENA: Tekstovi su pisani na osnovu licnog dugogodisnjeg iskustva i znanja, a ponekad i uz pomoc podataka prikupljenih sa interneta. Tekstovi nisu namenjeni profesionalnim auto-mehanicarima, auto-elektricarima i ostalim profesionalcima koji se bave popravljanjem i odrzavanjem vozila, vec obicnim vozacima, koji bi mozda hteli da saznaju nesto vise. Trudio sam se da sto bolje i jednostavnije opisem delove koje prodajem i njihovu funkciju i ukoliko se negde i potkrala neka greska, ona nije namerna. Bicu zahvalan svakom, ko primeti neku neispravnost i o tome me obavesti putem mail-a na autootpadkidi@gmail.com ili porukom na 064/6639623.