Celicna felna 14 coli za Fiatove automobile

Fiat Tempra

autootpad-kidi-1358.jpg

Detalji

Cena: 10.00€

  • Datim objave: 19.10.2018


Opis

(CENA OVOG DELA JE 10€). Celicna felna 4 X 98 X 58.1mm za Fiatove automobile. Na svom automobilu mozete po svojoj zelji menjati dimenziju tockova, pa tako na primer ako na svom autu imate 13-ice, vi umesto toga mozete montirati 14-ice, pa cak i 15-ice. Najcesce vozaci menjaju velicinu svojih tockova radi estetike, ali ima i onih koji stavljaju felne i gume veceg promera kako bi podigli visinu vozila, sto je narocito dobro za voznju po losim putevima. Retko ko prelazi sa vecih tockova na manje-nize, jer nema nekog valjanog razloga za to, osim mozda sto su felne i gume manjih dimenzija jeftinije, ali to i nije neka znacajna razlika, pa to skoro niko i ne radi. Nije problem leti kada je lepo vreme voziti sa niskoprofilnim 17-icama na lepim aluminijumskim felnama, jer je put cist i lako cete uociti i izbocine i rupe po putu, ali kad dodje zima i kad sneg pokrije i "lezece policajce" i rupe, moze se desiti da naletite na njih i onda sledi kupovina i nove gume, a i felne. Neki vozaci, koji imaju uslove za skladistenje 4 tocka, leti voze na primer niskoprofilne 17-ice na alu felnama, a kad dodje zima, na kola nabacuju 15-ice (balonke) na celicnim felnama. Ako sa 17-ica prelazite na 16-ice, a narocito ako prelazite na 15-ice, gledajte da vam te gume ne budu niskoprofilne, vec takozvane balonke, kako ne biste previse spustili auto, pa da vam uljni karter, auspuh, diferencijal ili neki drugi deo ne bude previse nizak i da vam kaci po izbocinama na putu, tipa lezecih policajaca. Prilikom stavljanja drugih felni mora se voditi racuna da iste ne kace o kociona klesta, glavcinu, amortizer ili nesto drugo. Nekad se desi da stavljanjem felni istih dimenzija, ali sa drugog modela auta, dodje do kacenja, a razlog tome je drugaciji offset-ET ili izbacenost "srca" felne, odnosno onaj deo koji naleze na glavcinu i kroz koji se srafe brezoni. Offset ili skraceno ET je rastojanje izmedju mesta montaze na glavcini na zadnjem delu felne (srce felne) i centralne linije tocka. Offset se meri u milimetrima i moze biti nula, pozitivan ili negativan. Kad se kaze da je ET nula, to znaci da je gledano sa strane, onaj centralni deo koji naleze na glavcinu (srce felne), tacno na sredinu felne, znaci niti je izbacen, niti je ubacen. Kad se kaze da je ET Pozitivan, to znaci da je taj centralni deo, u odnosu na sredinu felne, pomeren ka prednjoj strani felne ili ka spoljnoj strani, strani koja ide ka rubu krila ili strani koju mi vidimo, kada bocno gledamo u vozilo. Negativan offset je ET gde je "srce" felne uvuceno ka unutrasnjem-zadnjem delu felne. Ukoliko preterate sa negativnim ET-om, distancerima i sirinom gume, moze se desiti da vam ista kaci o rub krila, sto moze biti opasno. Kazem distancerima, jer ima ljudi koji vole da im raspon guma ne istoj osovini bude sto veci, a nekad toliko preteraju, da im spoljni obod gume cese o ivicu krila, sto dovodi do secenja gume, a to moze biti opasno na velikim brzinama. Vodite racuna jer sto je distancer deblji, manje ce brezon ulaziti u glavcinu i losije ce drzati tocak. U nekim zemljama nije dozvoljeno da felna izlazi van ruba blatobrana, pa zato neki vozaci stavljaju plasticne rubove ili specijalne lajsne, kako bi mogli da montiraju felne sa manjim ET-om. Sto je ET manji, felna vise izlazi ka rubu krila. Centralna rupa. Centralna rupa je vazna jer omogucava brzu montazu felne i pravilno balansiranje tocka. Ukoliko stavljate felne sa nekog vozila koji ima raspon rupa na primer 4x98mm ali je centralna rupa manja, mozete kod strugara prosiriti otvor na felni. Ako kupite felnu koja ima vecu centralnu rupu, onda vam strugar moze napraviti prsten koji cete uvariti i tako smanjiti rupu, ali u praksi to retko ko radi na celicnim felnama. Najcesce se ljudi odlucuje za felne veceg promera i to za 1 ili 2 broja. Na primer ako je na njihovim kolima trenutno felna precnika 15 inci, onda stavljaju 16 ili 17 inci. Kada se tako stavljaju felne veceg precnika, onda se montiraju sire gume sa nizim bocnim profilom, kako bi se sto manje menjao obim tocka, visina vozila i kako bi se ne bi remetilo ocitavanje brzine. Jedan od trikova koji su koristili taksisti prilikom bazdarenja taksimetara je upravo taj sa obimom tocka. O cemu se radi? Taksimetar radi tako sto je preko menjaca povezan sa tockovima i on belezi koliko se puta tocak okrene na jednom kilometru. Posto je duznost svakog taksiste da jednom godisnje ode na stelovanje-bazdarenje taksimetra, on tom prilikom na vozilo namontira tockove sa vecim obimom od onih koje inace vozi. Kad stigne u servis, ovlasceno lice sedne sa taksistom, prikaci neki instrument na kolima i sa taksistom predje rastojanje od tacke A do tacke B koje iznosi 1000 metara. Tom prilikom serviser je zabelezio da se tocak na tom odstojanju okrenuo recimo 1000 puta i on sad na osnovu toga nasteluje taksimetar tako da za tih 1000 metara taksimetar otkuca 200dinara. Kad majstor usteluje taksimetar, taksista ode kuci i stavi tockove manjih dimenzija i sad da bi sa tim tockovima presao taj isti put, potrebno je recimo da se tocak okrene par puta vise i sad zbog tih par puta vise taksimetar od tockova dobija informaciju da je presao recimo 1030 metara, umesto 1000metara. Posto znamo da se voznja placa po predjenom putu, taj put od 30 metara placa musterija za put koji u stvari nije presla. Pomocu matematike se moze tacno preracunati koliko ce taksimetar vise otkucati, ali da znate da je razlika vrlo mala, odprilike nekih 3%, sto bi znacilo da bi musterija na svakih 100 dinara platila i dodatnih 3, a imajuci u vidu da je prosecna cena voznje po Beogradu nekih 700dinara, dolazimo do zakljucka da bi takvu voznju umesto 700, platila 721 dinara sto je skoro zanemarljivo Zbog ove male razlike ne mozete sa sigurnoscu tvrditi da nesto nije u redu, cak i ako svakodnevno putujete na istoj relaciji, zato sto taksimetar ne belezi samo predjeni put, vec i cekanje u mestu, odnosno cekanje na semaforima, u kolonama i tako dalje. Razlika od 21 dinara je za musteriju mala, ali ako gledamo sa strane taksiste, to mozemo posmatrati ovako: Jedna voznja je 21 dinar. 21 dinar puta 20 voznji danas jednako je 420 dinara na dan. 420 dinara dnevno puta 30 dana u mesecu jednako je 12600 dinara ili taman koliko treba da se plati porez i dazbine. Naravno, ovo je verovatno samo izmisljotina, ja ne verujem da su taksisti takvi. Ukoliko montirate felne sa drugog vozila i razlicitog ET-a, obavezno proverite da li one kace o kociona klesta ili o glavcinu. Najbolje je felnu probati sa namontiranom gumom, jer je guma sira od felne, pa se moze desiti da iako ste probali felnu i ona nigde ne kaci, nakon montaze gume, njen unutrasnji deo kaci o amortizer, podkrilo ili nesto drugo, a njen spoljni deo kaci o rub krila, sto moze biti itekako opasno, jer se guma na taj nacin moze iseci. Ukoliko ste namontirali tocak, a felna kaci o kociona klesta ili guma kaci o amortizer, ovaj problem mozete resiti postavljanjem distancera, tako recimo, ako vam felna Na Fiat Puntu 2 kaci o kociona klesta, postavicete celicni distancer velicine 4x98x5mm i centralnom rupom 58.1 (odgovara od Zastave 101 ili Juga), tako cete ceo tocak izbaciti ka vani za 5mm. Ukoliko je i to malo, a ima mesta da tocak jos ide vani, mozete postaviti jos jedan ili 2 distancera, ali onda morate naci duze brezone, jer postavljanjem tih distancera, smanjujete broj navoja na brezonu, koji ulaze u glavcinu. Kada kupujete felne na primer za Fiat Stila, Punta ili bilo koji drugi Fiat, vodite racuna da felne budu 4X98X58.1mm, sto bi u prevodu znacilo, da se felna drzi na 4 srafa, da je raspon od sredine jedne rupe do druge po dijagonali 98mm i da je precnik srednje rupe 58.1mm. Mnogi ce vam reci da su montirali felne od nekog Opela ili Golfa i da to moze, ali znajte da je kod njih raspon rupa 4X100 i da je zbog toga razlika od centra jedne rupe, do centra druge rupe po dijagonali 2mm u odnosu na Fiata gde je taj raspon 98mm. Moguce je namontirati takvu felnu, ali na silu i zavrtanjem brezona pod kosinom, odnosno onako kako ne treba. Zbog ovoga, mnogi posle dolaze kod mene da kupuju glavcine, jer im je to ukoseno zavrtanje brezona ostetilo navoj u glavcini. Oznacavanje felni Na unutrasnjoj strani felne mozete pronaci ovakvu oznaku: 5 ½ J x 14 H2 4x98 ET35 Pogledajmo sta znaci svaki od ovih simobola. 5 ½ - Unutrasnja sirina felne u incima (5 ½ x 25.4mm= 139.7mm) J - Oznaka oblika oblika felne na mestu gde stopa gume naleze na felnu. x - Oznacava konstrukciju felne iz jednog komada 14 - Nominalni precnik felne u incima (14 x 25.4mm= 355.6mm). H2 - Tip prirubnice felne. Prirubnica felne je ispupcenje na felni na mestu gde stopa gume naleze na felnu koje sprecava spadanje gume na unutrasnju stranu felne. 4X98 - Broj 4 je broj brezona na felni, a broj 98 je rastojanje u milimetrime od centra jedne rupe do centra druge rupe, mereno po dijagonali. ET35 - ET je offset tj. rastojanje izmedju "srca felne i centralne linije tocka. NAPOMENA: Tekstovi su pisani na osnovu licnog dugogodisnjeg iskustva i znanja, a ponekad i uz pomoc podataka prikupljenih sa interneta. Tekstovi nisu namenjeni profesionalnim auto-mehanicarima, auto-elektricarima i ostalim profesionalcima koji se bave popravljanjem i odrzavanjem vozila, vec obicnim vozacima, koji bi mozda hteli da saznaju nesto vise. Trudio sam se da sto bolje i jednostavnije opisem delove koje prodajem i njihovu funkciju i ukoliko se negde i potkrala neka greska, ona nije namerna. Bicu zahvalan svakom, ko primeti neku neispravnost i o tome me obavesti putem mail-a na autootpadkidi@gmail.com ili porukom na 064/6639623.